Nejasna pitanja u anketi donose odgovore koje ne možete da upotrebite, jer pitanje služi svrsi samo kada ga svi ispitanici razumeju isto, onako kako ste ga zamislili. Tome smetaju tri stvari: previše složena formulacija (žargon, skraćenice, dvostruka negacija), nejasno pitanje (neodređena tema, reč poput „često“, nenaveden period) i predugačko pitanje (objašnjenje u samom pitanju ili matrica sa mnogo redova). Ispitanik koji ne razume pitanje može da nagađa, da ga preskoči ili da odustane, a odgovor na pogrešno shvaćeno pitanje u rezultatima izgleda kao svaki drugi. Slede primeri ispravki i dve jednostavne provere koje otkrivaju mnogo od onoga što u svom nacrtu ne vidite: čitanje pitanja naglas i probno popunjavanje sa nekoliko ljudi nalik vašim ispitanicima.
Ukratko
- Pišite rečima koje koriste vaši ispitanici: bez žargona, neobjašnjenih skraćenica i dvostruke negacije.
- Navedite temu, period i šta treba prebrojati; kada vam treba broj, umesto „često“ ili „redovno“ pitajte koliko puta u navedenom periodu.
- Neka pitanje stane u jednu rečenicu, a definicija ide ispred njega ili u opis pitanja. I matrica je pitanje, pa joj dajte samo nekoliko kratkih redova.
- Pročitajte svako pitanje naglas, pa zamolite nekoliko ljudi nalik vašim ispitanicima da razmišljaju naglas dok odgovaraju.
Složene formulacije: žargon, skraćenice i dvostruka negacija
Pitanje je previše složeno kada sadrži reči koje vaši ispitanici ne koriste ili rečenicu koju moraju da razmrse pre nego što odgovore. Pew Research Center i AAPOR, američko udruženje za istraživanje javnog mnjenja, savetuju isto: kratka pitanja, napisana jednostavnim i konkretnim rečima koje razumeju oni kojima se obraćate.
- Umesto: „Da li smatrate da je distribucija niskoalkoholnih pića sa ukusom koji podseća na voće adekvatna?“
- Pitajte: „Koliko vam je lako ili teško da u prodavnicama u vašem kraju nađete pivo sa ukusom voća?“ (od „Veoma lako“ do „Veoma teško“, uz „Ne tražim takvo pivo“)
Adekvatna za koga? Dobavljač i kupac distribuciju ocenjuju različito, zato pitajte o ličnom iskustvu ispitanika. Poslednja opcija postoji da ne bi nagađali oni koji takvo pivo ne traže.
Kanadski zavod za statistiku (Statistics Canada) savetuje da svaku skraćenicu napišete u punom obliku („obuka iz bezbednosti i zdravlja na radu“, a ne „obuka iz BZR-a“) i da stručne izraze zamenite običnim rečima. Žargon čine i reči koje se koriste samo u vašoj firmi: interni nazivi proizvoda ili skraćeni nazivi službi.
Dvostruka negacija može da zbuni ispitanike, upozorava Pew Research Center. Nije reč o gramatički pravilnom „niko ništa ne zna“, nego o dve negacije koje se međusobno poništavaju: u anketama nastaje kada se odrična tvrdnja ocenjuje na skali od „slažem se“ do „ne slažem se“, pa „ne slažem se“ postaje negacija negacije.
- Umesto: „Da li se slažete ili ne slažete: Menza ne bi trebalo da prestane da služi topla jela.“
- Pitajte: „Da li menza treba da nastavi da služi topla jela ili da prestane?“ („Da nastavi“ / „Da prestane“)
Nejasna pitanja: neodređena tema, reči kao „često“ i nenaveden period
Pitanje je nejasno kada ga dva ispitanika s pravom mogu shvatiti kao dva različita pitanja; njihove odgovore tada ne možete da saberete u jedan rezultat. Kanadski zavod za statistiku savetuje da pitanje navede sve pojedinosti: o čemu se pita, gde i za koji period.
Prvi uzrok je neodređena tema. Pitanje „Šta mislite o parkiranju?“ može da se odnosi na slobodna mesta u centru, na cenu parkiranja ili na automobile parkirane na trotoaru. Vežite ga za konkretnu situaciju:
- Pitajte: „Koliko vam je, u običan radni dan, lako ili teško da nađete mesto za parkiranje u centru grada?“ (od „Veoma lako“ do „Veoma teško“, uz „Ne parkiram u centru“)
Drugi uzrok: pitanje ne kaže ni šta se broji ni za koji period. Vlasnik novog autoservisa pita: „Koliko često ste popravljali automobil tokom prošle godine?“ Jedni će brojati odlaske u servis, drugi i popravke koje su sami uradili, a „prošla godina“ može da znači prethodnu kalendarsku godinu ili poslednjih 12 meseci. Vlasnika servisa zanimaju samo popravke u servisu.
- Pitajte: „Koliko puta ste u poslednjih 12 meseci dali automobil na popravku u autoservis? Ne računajte redovno održavanje ni popravke koje ste sami uradili.“
Treći uzrok su reči kao „često“ i „redovno“, koje ne označavaju određenu količinu. U jednom istraživanju među studentima značenje reči „često“ kao ponuđenog odgovora menjalo se u zavisnosti od toga o čemu se pitalo (Rocconi i saradnici, 2020). U tekstu pitanja takva reč prepušta svakome da sam proceni koliko je to „često“. Kada vam treba broj koji ćete prikazati u izveštaju, pitajte za broj puta u navedenom periodu. To je i jedno od osnovnih pravila za formulisanje pitanja: uvek recite na koji se period pitanje odnosi.
- Umesto: „Da li redovno vežbate?“
- Pitajte: „U koliko od poslednjih 7 dana ste se bar 30 minuta bavili sportom, brzo hodali ili vozili bicikl?“ (od 0 do 7)
Predugačka pitanja: kada je objašnjenje u samom pitanju
Dugačko pitanje tera ljude da čitaju više, a šta tačno treba da uračunaju, ipak moraju sami da odluče. AAPOR savetuje kratka pojedinačna pitanja, da se ispitanici ne bi preopteretili. Postavite pitanje u jednoj rečenici, a definiciju stavite ispred njega ili u opis pitanja: Anketa.rs prikazuje opis ispod naslova pitanja (u uređivaču je to polje „Unesite dodatni opis (opcionalno)“).
- Umesto: „Naše sledeće pitanje odnosi se na aktivnosti u kući koje zahtevaju fizički napor. Pod aktivnostima koje zahtevaju fizički napor podrazumevamo kopanje zemlje u bašti, sečenje drva, pomeranje nameštaja itd. Koliko često u toku jedne nedelje radite aktivnosti koje zahtevaju fizički napor?“
- Pitajte: „Setite se fizičkih poslova u kući, dvorištu ili bašti od kojih se zadišete, kao što su kopanje, cepanje drva, istresanje tepiha ili pomeranje nameštaja. U koliko od poslednjih 7 dana ste takav posao radili najmanje 10 minuta bez prekida?“
Primeri menjaju ono što ljudi broje. U jednom istraživanju sa pitanjima o ishrani, ljudi kojima su pokazani primeri češće su navodili baš te namirnice, a neobični primeri uticali su najviše. Izgleda da su primeri odgovore činili tačnijim kada su ljude podsećali na ono što bi inače izostavili (Tourangeau i saradnici, 2014). Zato primere birajte namerno: slučajeve koje ljudi obično zaborave, uvedene rečima „kao što su“, a ne spisak koji odgovore vuče na jednu stranu. Formulacija koja ispitanika gura ka jednom odgovoru drugačiji je problem, poznat kao sugestivno pitanje.
Dugačka matrica je takođe dugačko pitanje
Matrica sa mnogo redova i dugačkim tvrdnjama je dugačko pitanje u drugom obliku. U dugačkoj matrici neki ispitanici biraju isti odgovor u svakom redu (engl. straightlining), što je znak da su prestali da čitaju tvrdnje. U svaki red stavite samo jednu misao (dve misli u jednom redu su dva pitanja u jednom), pišite kratke tvrdnje i ograničite se na nekoliko redova i kolona sa kratkim nazivima. Dugačku matricu podelite po temama, a najvažnije tvrdnje postavite kao zasebna pitanja. Na telefonu se široka matrica pomera vodoravno, pa poslednje kolone ostaju van ekrana dok ispitanik ne prevuče tabelu prstom. Otvorite „Pregled“ na telefonu i proverite svoju matricu.
Kako da pronađete nejasna pitanja pre nego što pošaljete anketu
Nejasnoću u sopstvenim pitanjima ne vidite, jer znate šta ste hteli da pitate. Dve provere otkrivaju mnoge takve probleme.
Prvo, pročitajte svako pitanje naglas: duge rečenice, reči na kojima zastanete i dvostruke negacije odmah se čuju. Zatim se za svako pitanje zapitajte: koga pitam, o čemu, za koji period i šta ispitanik treba da prebroji? Da li bi dve osobe mogle da ga razumeju različito?
Drugo, sprovedite probno popunjavanje. AAPOR savetuje da upitnik isprobate sa ljudima sličnim vašim ispitanicima i kognitivne intervjue navodi kao jedan od načina. Takvi intervjui pokazuju kako ispitanici razumeju pitanja, razmišljaju o njima i odgovaraju, objašnjava američki Nacionalni centar za zdravstvenu statistiku (NCHS). Zamolite nekoliko takvih ljudi da odgovaraju i pritom naglas govore šta im prolazi kroz glavu. Posle svakog odgovora, a ne pre njega, pitajte:
- Šta vam ovde znači „redovno“?
- Šta ste sve uračunali?
- Na koji period ste mislili?
- Da li vam je neka reč bila nejasna?
Pitanje koje su dve osobe razumele različito preformulišite.
„Pregled“ na Anketa.rs pokazuje anketu očima ispitanika i ne prima odgovore; otvorite ga i na telefonu. Kako da isprobate anketu sa nekoliko ljudi pre slanja, sa pravim odgovorima i merenjem vremena, objašnjava vodič za pripremu ankete.
| Provera | Šta otkriva | Kako da ispravite |
|---|---|---|
| Pročitajte pitanje naglas | Duge rečenice, reči na kojima zastajete, dvostruka negacija | Skratite, podelite, formulišite potvrdno |
| Potražite skraćenice i reči koje se koriste samo u vašoj firmi | Žargon | Napišite pun oblik, koristite reči ispitanika |
| Zapitajte se: o čemu, gde, za koji period? | Neodređena tema, nenaveden period | Navedite situaciju i period |
| Podvucite „često“, „redovno“, „u poslednje vreme“ | Reči bez određene količine | Broj puta u navedenom periodu |
| Prebrojte rečenice u samom pitanju | Predugačko pitanje | Jedna rečenica, definicija ispred nje ili u opisu |
| Prebrojte redove svake matrice i pročitajte tvrdnje | Dugačka matrica | Manje redova, kraće tvrdnje, podela po temama |
| Zamolite nekoliko ljudi da naglas razmišljaju dok odgovaraju | Ono što sami ne vidite | Preformulišite, pa ponovo proverite izmenjena pitanja |
Zaključak
Složeno pitanje ispravite rečima ispitanika i potvrdnom formulacijom, nejasno tako što navedete temu, period i šta se broji, a predugačko jednom rečenicom sa definicijom ispred nje ili u opisu; matricu svedite na nekoliko kratkih redova. Pre slanja pročitajte pitanja naglas i isprobajte ih sa nekoliko ljudi nalik vašim ispitanicima. Za početak otvorite gotov šablon za temu blisku vašoj i proverite njegova pitanja na isti način.
Primeri anketa i gotovi šabloni po temama
Otvorite šablon za temu blisku vašoj i proverite svako pitanje na isti način: jedna tema, jednostavne reči, jasno naveden period.
Pogledajte šablone