Pitanja sa više ponuđenih odgovora: kako da ih formulišete

Pitanja sa više ponuđenih odgovora daju ispitaniku gotovu listu i traže da izabere jedan ili više odgovora. Takvo pitanje daje upotrebljive podatke kada svako na listi nađe odgovor koji važi za njega (i to samo jedan, ako se traži jedan) i kada ga sama lista ne gura ka određenom odgovoru. Vodič je za sve koji znaju šta žele da pitaju, ali ne i kako da sastave listu. Govori o potpunoj listi bez preklapanja, opcijama poput „Drugo“ i „Ne znam“, broju dozvoljenih odgovora, redosledu, dužini liste i kratkoj proveri.

Ukratko

  • Svaki ispitanik treba da nađe odgovor koji važi za njega, a nikada dva koja znače isto: bez praznina i bez preklapanja.
  • „Drugo (molimo navedite)“ hvata propušteno, ali ne popravlja nepotpunu listu: sastavite je od onoga što znate ili iz pilot istraživanja.
  • „Ne znam“, „Ne odnosi se na mene“ ili „Ne želim da odgovorim“ dodajte samo gde neki zaista ne mogu ili ne žele da odgovore.
  • Recite da li je dozvoljen jedan odgovor ili više njih, a na Anketa.rs podesite najmanji i najveći broj označenih odgovora.
  • Ljudi su skloni da biraju prve odgovore koje pročitaju: koristite prirodan ili neutralan redosled, a listu sa više odgovora prikažite kao redove „Da“ i „Ne“ u slučajnom redosledu.

Jedan odgovor, više odgovora ili padajući meni: koji oblik da izaberete

Pitanje sa više ponuđenih odgovora je svako zatvoreno pitanje sa listom odgovora. Oblici se razlikuju po tome koliko odgovora ispitanik može da izabere i kako lista izgleda:

Ispitanik Kada Na Anketa.rs
bira jedan odgovor odgovori isključuju jedan drugog (glavni razlog, starosni razred) „Samo jedan odgovor“
označava sve odgovore koji važe za njega za istu osobu može da važi više odgovora (usluge koje je koristila) „Više odgovora“
bira jedan odgovor iz menija lista je duga i poznata (država, okrug, godina) „Padajući meni“
bira jednu ili više slika odgovori se prepoznaju po izgledu „Izaberite jedno“ ili „Izaberite više“ na kartici „Slike“
ređa stavke po važnosti potrebni su vam prioriteti „Rangiranje“
na nekoliko stavki odgovara istim ponuđenim odgovorima za svaku stavku treba „da“ ili „ne“ ili ocena „Jedan odgovor po redu“ na kartici „Matrica“

Padajući meni krije odgovore dok ga ispitanik ne otvori, a u eksperimentu sa online anketom koji su sproveli Couper i saradnici (2004) odgovori vidljivi na ekranu birani su češće. Zato padajući meni ostavite za duge liste koje ljudi već znaju, a kratke prikažite cele. Za datum postoji polje „Datum“ na kartici „Forme“. Skale procene imaju svoja pravila (odeljak o skalama procene u tekstu o izboru vrste pitanja u anketi).

Lista treba da pokrije svaki mogući odgovor, i to samo jednom

Ponuđeni odgovori treba da se međusobno isključuju, tako da se nijedan odgovor ne uklapa u dve opcije, i da budu iscrpni, tako da svako nađe svoj. To preporučuju i američki centar Pew Research Center i Američko udruženje za istraživanje javnog mnjenja (AAPOR). Inače ispitanik za koga na listi nema odgovora preskoči pitanje ili izabere najbliži, iako netačan, a vi ne znate šta je od to dvoje uradio.

Recimo da mali kafić pita goste „Kako ste prvi put čuli za nas?“ i nudi „Od prijatelja ili porodice“, „Preko društvenih mreža“ i „U prolazu, pored lokala“. Ko je kafić našao preko pretraživača, nema šta da izabere. Dodajte „Preko pretraživača“, „Preko mape ili sajta sa recenzijama“ i „Drugo (molimo navedite)“. Preklapanje je suprotna greška: „Preko društvenih mreža“ i „Preko Instagrama“ na istoj listi pratiocu kafića na Instagramu daju dva tačna odgovora.

Listu sastavite od onoga što znate o svojim ispitanicima, iz prošlogodišnje ankete ili tako što ćete otvorene odgovore iz pilot istraživanja pretvoriti u ponuđene. Ako ne možete da nabrojite verovatne odgovore, postavite otvoreno pitanje.

Pišite ponuđene odgovore kratko, u istom obliku i sa istim stepenom detalja, i neka svaki odgovara na postavljeno pitanje. Formulacija samog pitanja je posebna tema.

Brojevi i učestalost u rasponima: svaka vrednost u tačno jednom rasponu

Svaki broj ili učestalost mora da pripada tačno jednom rasponu. Na pitanje „Koliko puta ste nas posetili u poslednjih 30 dana?“ ponudite „Nijednom“, „1–2“, „3–5“, „6–10“ i „Više od 10“, a ne „1–2“, „2–5“, „5–10“, gde su 2 i 5 u dva raspona, a nula nema mesta. Otvoren poslednji raspon je u redu. Jedinicu mere i period navedite u samom pitanju, da bi „3–5“ svima značilo isto.

Rasponi uz to nagoveštavaju šta je uobičajeno, a ljudi sebe procenjuju u odnosu na njih: u istraživanju koje su objavili Schwarz i saradnici (1985) ispitanici kojima su ponuđeni niži rasponi prijavili su manje gledanja televizije od onih kojima su ponuđeni viši. Zato raspone odredite prema stvarnoj raspodeli odgovora ili pitajte za tačan broj. O starosnim razredima i periodima od nekoliko meseci piše odeljak „Ponuđeni odgovori bez preklapanja i praznina“ u tekstu o izboru vrste pitanja.

„Drugo“, „Ništa od navedenog“, „Ne znam“: kada ih dodati

Ove opcije su za ljude kojima lista ne nudi odgovor: dodajte ih samo tamo gde takvih ljudi ima.

Opciju „Drugo“ dodajte kada niste sigurni da je lista potpuna. Nepotpunu listu ona ne popravlja, jer većina ljudi bira među odgovorima koje vidi (više o kombinovanom pitanju sa opcijom „Drugo“). Na Anketa.rs za „Prikaži opciju drugo“ izaberite „Kao deo za tekst“ ili „Kao polje za tekst“. Opcija uvek stoji iza vaših odgovora, njen naziv „Drugo (molimo navedite)“ možete da promenite, a polje za tekst se otvara kada je ispitanik izabere. Na kartici „Analiza“ red „Drugi odgovori“ pokazuje koliko je tekstova upisano, a sami tekstovi prikazani su kao lista. Tekstove koji pripadaju postojećim odgovorima pridružite njima, a česte odgovore sledeći put dodajte na listu.

Na listi sa više odgovora „Ništa od navedenog“ treba da isključi ostale odgovore, ali na Anketa.rs nijedna opcija ne može da bude isključiva: ispitanik može da je označi zajedno s drugima. Takve odgovore potražite na kartici „Pojedinačni odgovori“ ili u izvozu, ili prvo postavite pitanje sa jednim odgovorom „Da li ste koristili neku od ovih usluga?“ i logikom ankete, radnjom „Prikaži pitanje“, listu prikažite samo onima koji su odgovorili „Da“.

„Ne znam“ ili „Ne odnosi se na mene“ ponudite kod činjeničnog pitanja na koje neki ne mogu da odgovore, a „Ne želim da odgovorim“ kod osetljivog. Pitanje učinite obaveznim samo ako svako može da odgovori na njega i ne uključujte „Označite sva pitanja kao obavezna“. Zašto je tako, objašnjava odeljak o obaveznim odgovorima u tekstu o izboru vrste pitanja.

Jedan ili više odgovora: recite koliko i postavite granicu

Tražite jedan odgovor kada se odgovori međusobno isključuju ili vam treba glavni („Koji je glavni razlog vaše posete?“), a više njih kada za ispitanika može da važi nekoliko odgovora. Recite to u samom pitanju: „Izaberite jedan odgovor“, „Označite sve što se odnosi na vas“, „Izaberite najviše tri“. Anketa.rs takvu napomenu ne dodaje automatski.

Kod pitanja „Više odgovora“ granicu postavljaju podešavanja „Minimalni broj izabranih opcija“ i „Maksimalni broj izabranih opcija“: ko označi manje ili više, videće poruku o grešci kada pokuša da pređe dalje. Maksimum pretvara pitanje „šta se odnosi na vas“ u „šta vam je najvažnije“, a minimum veći od 1 primorava ljude da označe i ono što inače ne bi izabrali. Ako lista ima opciju „Drugo“, to pitanje ne označavajte kao obavezno i ne postavljajte minimum, da bi dalje mogao da pređe i neko čiji je jedini odgovor „Drugo“.

Kada je lista kratka i svaka stavka važna, umesto liste za označavanje pitajte „da“ ili „ne“ za svaku stavku: ispitanik tada razmotri svaku, a Pew Research Center je u tom obliku dobio više potvrdnih odgovora (pogledajte kako se broje odgovori kada ispitanik može da označi više njih).

Poređajte odgovore tako da redosled ne utiče na izbor

Na ekranu su ljudi skloni da biraju prve odgovore koje pročitaju (efekat primarnosti), naročito na dugim listama bez prirodnog redosleda. Galesic i saradnici (2008) pratili su pogled ispitanika online ankete: ljudi su duže gledali prvih nekoliko odgovora. To je sklonost, a ne pravilo, ali je dovoljna da o redosledu razmislite:

Anketa.rs prikazuje odgovore redosledom kojim ste ih uneli i nema podešavanja koje bi ih izmešalo; „Slučajni odabir za pitanja“ meša pitanja na svakoj stranici, a ne njihove odgovore. Zato pitanju sa jednim odgovorom dajte neutralan redosled, a male razlike između prvih i poslednjih odgovora tumačite oprezno.

Listu sa više odgovora ipak možete svakome da prikažete drugim redosledom. Pretvorite je u matricu „Jedan odgovor po redu“ sa kolonama „Da“ i „Ne“, a u podešavanju koje određuje redosled redova i kolona matrice izaberite „Slučajni odabir za redove“. Ako matrica ima skalu, njene kolone nikada ne mešajte. Pitanju sa jednim odgovorom ovaj način ne odgovara: kao redovi „Da“ i „Ne“ ono bi merilo nešto drugo. U ovaj oblik ne prebacujte ni pitanje koje poredite sa prethodnim godinama: u obliku „da ili ne“ procenti su viši, pa se poređenje gubi.

Koliko odgovora da ponudite

Onoliko koliko je potrebno da pokrijete moguće odgovore, i ne više. Za činjenice koje ljudi znaju (država, kupljeni proizvodi) duža lista je u redu ako je u prepoznatljivom redosledu ili u padajućem meniju. Odgovori na kraju duge liste bez reda dobijaju manje pažnje, pa retke odgovore spojite u „Drugo“, listu podelite na dva pitanja (prvo „da ili ne“, zatim kraća lista) ili pitajte „da“ ili „ne“ za svaku stavku.

Isprobajte pitanje pre slanja ankete

Postavite pitanje nekolicini ljudi nalik vašim ispitanicima i pratite tri znaka: nekome nedostaje odgovor, nekome odgovaraju dva, a u polje „Drugo“ ljudi upisuju ono što već postoji na listi.

„Pregled“ prikazuje pitanje onako kako će ga videti ispitanici, ali ne čuva odgovore i nikoga ne zaustavlja zbog obaveznog pitanja bez odgovora. Da biste isprobali obavezna pitanja i videli kako se odgovori broje, na kartici „Podešavanja“ označite „Aktivna“, popunite anketu nekoliko puta preko njenog linka i otvorite karticu „Analiza“. Pre slanja izbrišite probne odgovore na kartici „Pojedinačni odgovori“: do tada se ubrajaju u ograničenje broja odgovora koje anketa prima, a brisanje je trajno. Celu anketu isprobajte kako opisuje korak probno popunjavanje pre slanja u tekstu o pripremi ankete.

Zaključak

Dobro pitanje sa više ponuđenih odgovora daje svakom ispitaniku odgovor koji važi za njega, a rasponi ne ostavljaju nijednu vrednost van liste. „Drugo“ i „Ne znam“ stoje samo gde su potrebni, i to na kraju, a redosled ne bira umesto ispitanika. Pre slanja isprobajte listu na nekoliko ljudi.

Za vežbu otvorite šablone ankete za sajt: napomene uz pitanja pokazuju koje ponuđene odgovore treba zameniti, a koje ukloniti.

Gotovi šabloni: anketa za sajt

Dva šablona sa napomenom uz svako pitanje. Napomene kažu koje ponuđene odgovore da zamenite svojim, a koje da uklonite.

Pogledajte šablone

Pročitajte još