U istraživanju, i otvorena i zatvorena pitanja imaju svoje prednosti i mane. Zavisno od njihovih ciljeva, specifičnosti tržišta, publike ili uzorka, kao i karakteristika same tematike, istraživači koriste jednu ili drugu vrstu pitanja. Obično se traži ravnoteža između mnogih važnih faktora. Informacije moraju biti pogodne za statističku obradu i analizu. Moraju biti tačne i precizne. Istovremeno, ispitanicima se mora dati dovoljno slobode da izraze svoje stavove.
Kako odabrati pitanja da bi se postigla savršena ravnoteža?
Kada se koriste zatvorena pitanja?
Zatvorena pitanja su dizajnirana kako bi se prikupili merljivi podaci, što je važno za statističku relevantnost rezultata istraživanja.
Podaci prikupljeni kroz takva pitanja daju istraživačima mogućnost da sortiraju podatke i nalaze veze među njima.
Kroz strukturu zatvorenih pitanja, Anketa.rs, kao i mnoge druge web alatke za istraživanje, nude primenu moćnih analitičkih mehanizama kojima se naglašavaju šabloni pronađeni u podacima. Grafikoni kao što su stupčasti, tortni, klasifikacioni i drugi, mogući su upravo zbog toga što su svi odgovori u istom formatu i jednostavni za obradu.
Pitanja zatvorenog tipa često se koriste za dobijanje demografskih podataka. Ovo je dobra ilustracija primene ove strukture. Pretpostavimo da vlasnik web stranice za zdravlje misli da postoje određene vrste ljudi za koje postoji veća verovatnoća da će posetiti njegovu online platformu. On sprovodi anketu sa zatvorenim pitanjima o rodu, starosti, ili statusu zaposlenja kako bi video koji posetioci dospevaju na njegovu web stranicu. Zahvaljujući ovom načinu prikupljanja podataka, vlasnik web stranice može lako identifikovati profil “tipičnog” posetioca. On može otkriti, na primer, da su većina posetilaca žene starosti između 18 i 35 godina, većinom zaposlene i dobrog finansijskog statusa. Na osnovu tih podataka, vlasnik će moći da napravi plan o vrsti proizvoda koji se mogu promovisati na njegovoj web platformi.
Kada se koriste otvorena pitanja?
Otvorena pitanja pružaju opsežne kvalitativne podatke. Zapravo, ona pružaju istraživaču priliku da dobije pregled svih mišljenja o nekoj temi, i to mišljenja s kojima on možda nije upoznat. Zbog svoje prirode, ovakvi podaci nisu baš pogodni za obradu. Oni su lišeni “statističkog značaja” koji je tipičan za zatvorena pitanja.
Bez obzira na to, otvorena pitanja su korisna u nekoliko slučajeva:
1) Intervju sa stručnjacima: Ovde se misli na tipičan novinarski intervju – postavi se pitanje, a sagovornik ima priliku da odgovori šta želi, da se izrazi svojim rečima i bude onoliko opširan koliko misli da je potrebno.
2) Istraživanje malih uzoraka grupe: Otvorena pitanja mogu se koristiti kada se istražuju male zajednice, tamo gde nije potrebna dublja statistička analiza. U tom slučaju, opširni i otvoreni odgovori imaju prednost.
3) Preliminarno istraživanje ili priprema za istraživanje: Obično kada se vrši opširno istraživanje, neophodno je prethodno sprovesti manju studiju, kako bi se uspostavili parametri budućeg istraživanja. Ti parametri mogu biti struktura i stavovi publike, tabu teme, i tome slično. Otvorena pitanja otkrivaju razna mišljenja i ponašanja koja možda istraživaču ne bi ni pala na pamet.
4) Prostor za slobodne odgovore: Kada se vrši istraživanje, bez obzira na njegovu veličinu, uvek je dobro ostaviti prostora za otvorene komentare na kraju ankete. To je posebno važno u istraživanjima gde se prikupljaju podaci o stavovima, mišljenjima, procenama. Kada odgovaraju na puno zatvorenih pitanja, ispitanici mogu poželeti da dodatno podele svoje utiske, mišljenja i kritike, koje možda nisu uspeli da izraze kroz zatvorena pitanja.
Otvorena pitanja imaju nekoliko mana koje se obično potcenjuju. Opširnost i različitost podataka prikupljenih kroz otvorena pitanja može imati prednost u smislu kvaliteta, ali u većim studijama, to bi predstavljalo jednostavno preveliku količinu podataka. Obrada tolikog broja informacija često je neizvodljiva.
Takođe, statistički značaj prikupljenih podataka ne omogućava da se oni predstave zajedno sa podacima prikupljenim kroz kvantitativne mere koje se koriste u zatvorenim pitanjima. Svaki odgovor na otvoreno pitanje tretira se kao jedinstveno mišljenje.